Ukupna imovina hrvatskih banaka na kraju veljače dosegnula je 407,76 milijardi kuna i bila 17 milijardi kuna, odnosno 4,37 posto veća nego potkraj veljače prošle godine, kada je iznosila 390,677 milijardi kuna. Depoziti su u posljednjih godinu dana povećani za 3,98 posto, odnosno za 11 milijardi kuna - sa 272,21 milijarde na kraju veljače prošle godine na 283 milijarde kuna na kraju veljače ove godine. Pritom su oročeni depoziti porasli više od 14 milijardi kuna - sa 207,44 na 221,63 milijarde kuna, a štedni su depoziti smanjeni za 861 milijun kuna - s prošlogodišnjih 26,69 na 25,83 milijarde. Na oročene se depozite stanovništva odnosi više od polovice ukupnih oročenih depozita. Oni su na kraju veljače dosegnuli 128,42 milijarde kuna i u odnosu na prošlogodišnjih 121,79 milijardi kuna skočili 5,45 posto. Krediti su iznosili 284,47 milijardi kuna i u usporedbi s krajem veljače prošle godine, kada su bili 267,41 milijardu kuna, povećani su za 14 milijardi kuna, odnosno 6,38 posto.
Ukupna imovina hrvatskih banaka na kraju veljače dosegnula je 407,76 milijardi kuna i bila 17 milijardi kuna, odnosno 4,37 posto veća nego potkraj veljače prošle godine, kada je iznosila 390,677 milijardi kuna, kaže Hrvatska narodna banka u svom izvješću za veljaču.
Depoziti su u posljednjih godinu dana povećani za 3,98 posto, odnosno za 11 milijardi kuna - sa 272,21 milijarde na kraju veljače prošle godine na 283 milijarde kuna na kraju veljače ove godine.
Oročeni depoziti
Pritom su oročeni depoziti porasli više od 14 milijardi kuna - sa 207,44 na 221,63 milijarde kuna, a štedni su depoziti smanjeni za 861 milijun kuna - s prošlogodišnjih 26,69 na 25,83 milijarde.
Na oročene se depozite stanovništva odnosi više od polovice ukupnih oročenih depozita. Oni su na kraju veljače dosegnuli 128,42 milijarde kuna i u odnosu na prošlogodišnjih 121,79 milijardi kuna skočili 5,45 posto.
Krediti su iznosili 284,47 milijardi kuna i u usporedbi s krajem veljače prošle godine, kada su bili 267,41 milijardu kuna, povećani su za 14 milijardi kuna, odnosno 6,38 posto.
Krediti poduzećima
Krediti trgovačkim društvima koja nisu u državnom vlasništvu bili su 100,2 milijarde kuna - i, kako su na kraju veljače prošle godine iznosili 94,94 milijarde kuna, u 12 mjeseci imali su rast od 5,54 posto.
Iako krediti koje banke daju jedne drugima imaju neznatan udjel u ukupnim kreditima, treba naglasiti da su oni gotovo udvostručeni - na kraju veljače prošle godine iznosili su 1,2, a na kraju istog mjeseca ove godine 2,2 milijarde kuna.
Među kreditima stanovništvu u veljači su najveća pojedinačna stavka bili stambeni krediti, koji su iznosili 58,91 milijardu kuna i bili 4,08 posto veći nego lani, kada su iznosili 56,6 milijardi kuna.
Dva posto više
Ostali krediti stanovništvu, odnosno krediti koji ne uključuju stambene, hipotekarne, kredite za automobile i kredite po kreditnim karticama, što znači da uključuju sve nenamjenske pozajmice, na kraju veljače dosegnuli su 51,58 milijardi kuna. Oni su u usporedbi s krajem veljače prošle godine, kada su iznosili 50,57 milijardi kuna, skočili dva posto.
Krediti za kupnju automobila smanjeni su više nego za četvrtinu, za 25,73 posto, i pali su sa 5,87 milijardi na 4,36 milijardi kuna.
Krediti po kreditnim karticama pali su znatno manjih 4,7 posto, odnosno za 200-tinjak milijuna kuna - sa 4,08 na 3,89 milijardi kuna.